Hrana koju čovek unosi u organizam pretrpi promene u ustima, gde se sažvaće sa pljuvačom, zatim u želudcu, gde se meša sa stomačnim sokovima, a onda dospeva u tanko crevo. Ostaci hrane koji se ne mogu svariti u tankom crevu ili nisu upijeni, dospevaju u debelo crevo.
U završnom delu tankog creva, kao i u debelom crevu nalaze se razne vrste bakterija koje su normalne stanovnici debelog creva i korisne su. Postoje dve vrste bakterija. Bakterije vrenja i bakteriuje truljenja. U normalnim uslovima postoji ravnoteža izmeðu njih.


Oboljenja creva odražavaju se uglavnom na stolici. Najčešće tegobe su neuredne stolice: učestala stolica – proliv, ili zadržavana stolica – zatvor ili naizmenično zatvor-proliv, zatim stolice koje sadrže sluzi ili sukrvičave sluzi.
Ovakve promene dešavaju se zbog poremećenog lučenja crevnih sokova, zbog nedovoljnog upijanja svarenih sastojaka ili nepravilnih pokreta creva čiji je cilj mešanje hrane i potiskivanje. Ako u stolici ima krvi i sluzi, tada obično postoji zapaljenje na debelom crevu.


Najčešća crevna oboljenja su akutni crevni i hronični proliv (katar) i zatvor.
Akutni proliv može trajati nekoliko sati ili dana i nastaje uglavnom zbog loše ishrane, infekcije ili trovanja.
Akutni poremećaji obično su izazvani pokvarenom hranom. Oboljenje se odražava učestalim stolicama, kašastim ili vodenim, ponekad sa sukrvičavom sluzi.

Hronični proliv može biti posledica neizlečenog akutnog proliva, oboljenja creva, a ponekad nastaje zbog oboljenja trbušnih organa ili žlezda sa unutrašnim lučenjem.

Akutni prolivi leče se dijetom koja traje dan-dva. I to uzimanjem nezaslaðenog ruskog čaja ili kamilice sa limunom 5-6 puta dnevno. Zatim, 3-4 dana oboleli treba da uzima samo sluzastu supu od pirinča, od zobenih pahuljica ili od griza kojoj se može dodati malo butera.
Nakon toga, može u ishranu uključiti prepečen hleb, seckano kuvano meso, kuvano i propasirano povrće kao i kakao na vodi. A kasnije nemasnu goveðu supu, voćne sokove, sir, nepasirano povrće, hleb. Jaja ne sme jesti a mleko može biti razblaženo čajem ili pomešano sa sokom od limuna.

Hronični katari odražavaju se prolivima ili zatvorima pa prolivima. Stolice liče na stolice truljenja, izmešane su sa sluzi i sukrvičavom sluzi. Osnova im je zapaljenje sluznice debelog creva i poremećaj u vrsti bakterija u njemu. Dugo traju i obično ozbiljno remete stanje bolesnika.
Preporučuje se da bolesnici uzimaju manje i češće obroke. Hrana treba da sadrži mnogo belančevina, kalicijuma i vitamina B grupe, a količina soli se mora ograničiti.
Iz ishrane izbaciti sirovo povrće i voće: orahe, smokve, crni hleb, pikantna jela, slan kiseli kupus, masno meso, ribu i sveže pecivo od kiselog testa, a mleko i mlečne proizvode u ograničenim količinama.
Mogu jesti: stari beli hleb, nemasne supe, nemasne sireve, maslac, meko kuvana jaja, dobro kuvani pirinač, kuvano propasirano povrće, ruski čaj, tople sokove od povrća. Čaj od šipuraka, nane, kamilice i samo 5 g soli dnevno.

Zatvor je najčešće posleica lenjosti creva, mlitavosti crevnih mišića i oslabljenog refleksa za pražnjenje, kao i nepravilne ishrane i svesnog zadržavanja pražnjenja creva. Zatvor kao posledica lenjosti creva otklanja se dijetom. Hrana treba da sadrži dosta celuloze. U tom cilju treba jesti sirovo povrće (u vidu raznih salata, sveže krastavce) i voće kao što su kruške, grožðe, pomorandže, kisele jabuke. Dobar je i crni hleb, suve šljive, med, limun i zaslaðena voda ujutru pre svakog obroka.
Treba izbegavati u većoj količini krompir, pirinač i čokoladu. Ovi bolesnici treba da jedu malo mesa i to uvek sa povrćem. Mleko se preporučuje u svim oblicima.



Komentari