Život današnjih žena u petoj deceniji razlikuje se od života njihovih majki u istom životnom dobu;

To je tekovina civilizacije i novih medicinskih dostignuća. Uz to važnu ulogu igra i svest o tome da je ključ vitalnosti u stvari u osećaju i doživljaju sebe, a ne u godinama koja ipak neminovono dolaze. Današnje žene u pedesetim zrače optimizmom, ne boje se budućnosti i odlučno se bore da zadrže telesnu i psihičku vitalnost.

Klimakterijum je termin koji se odnosi na involutivni period koji obuhvata 5 godina pre i posle menopauze. Tada može zbog dugotrajnog nedostatka ženskog hormona estrogena doći do generalizovane atrofije kože, smanjenju čvrstine kostiju - osteoporozi i sklonosti ka razvoju bolesti srca i mozga, što se može završiti infarktima. Klimakterijum traje 5-10 godina, a obuhvata period perimenopauze, menopauze i postmenopauzni period.
Perimenopauza je period od 3 do 5 godina pre menopauze, u kome dolazi do promena u odnosu na obilnost, trajanje i učestalost menstrualnih ciklusa, pojave preznojavanja i nesanice, ali periodi bez menstruacije ne traju duže od tri meseca. Podrazumeva se da je ovaj period vremenski ograničen na godinu dana od poslednje redovne menstruacije.
Menopauzni sindrom predstavlja skup simptoma i znakova u menopauzi koji su posledica poremećaja ravnoteže hormona, a mogu trajati od nekoliko meseci do nekoliko desetina godina.
Na našem geografskom podneblju najčešći životni period u kome nastaje menopauza je starost izmeðu od 48-51 godine života. Veoma su retke žene kod kojih redovni menstrualni ciklusi traju do šezdesete godine.
Kod većine žena menopauza nastupa početkom pedesetih godina. Telo sve manje proizvodi progesterona i estrogena, pa su duga i obilna krvarenja česta pojava, ali se krvarenja mogu javiti i zbog tumora materice ili mioma, nastanka polipa na sluznici materice, upale genitalnih organa pa se zato treba obratiti ginekologu za savet.
Menopauza kod žene nastaje godinu dana posle poslednje menstruacije i traje do kraja života. Prethodi joj klimakterijum, kada se javljaju različiti simptomi. Žena koja je u prethodnom periodu imala redovne menstruacije, počinje da ima neredovne cikluse. Smatra se da je siguran znak početka menopauze ako žena nema menstruaciju 12 meseci.

Žene u pedesetim treba da prati simptome koji ukazuju na dinamiku ulaska u menopauzu što je kod svake žene različito.

Ritam ulaska u menopauzu i sama menopuza nisu nimalo prijatni pre svega za psihičko stanje i kod većine žena traje 5-6 godina. Tada se treba na pravi način suočiti sa promenama koje diktiraju hormoni.
U menopauzi nastaju promene na nivou centralnog nervnog sistema, pa dolazi do razdražljivosti, preosetljivosti, depresivnosti, lošije koncentracije, slabijeg pamćenja, česte promene raspoloženja, nesanice, a pojavljuju se i talasi vrućine.Mogu se takoðe, javiti pored pritiska koji ranije nije bio povišen, nepravilna lupanja srca, proces arterioskleroze i infarkt kojem prethode bolovi u grudima.Zatim mogu nastati bolovi u kostima, mišićima i zglobovima. Osećaj ukočenosti celog tela. A koža ubrzano stari i postaje suva. Vaginalna sluzokoža je suvlja, kao i sluzokoža mokraćnih puteva, pa dolazi do promene kiselosti vagine i mokraćnih puteva, kao rezultat toga javljaju se česte i uporne infekcije. Smanjuje se seksualna želja i žena se zbog promena u vagini i smanjenja libida, udaljava od partnera i od normalnog seksualnog života. Ali se, kod nekih žena, pojačava libido tj. seksualna želja i volja za avanturama, što je opet individalna stvar.
Kod lekara treba otići kada menstruacije postanu neredovne, i ako počnu da se javljaju neki od gore nabrojanih simptoma.

U tom periodu se treba na pravi način suočiti sa promenama u organizmu.

Umesto upadanja u loše raspoloženje i žaljenja za prohujalom mladošću treba gledati unapred; treba pronaći nove životne ciljeve i izazove, a zatim se posavetovati sa stručnjacima o načinu ishrane i režimu telesnih aktivnosti. Vreme što više provoditi sa prijateljima uz smeh i razonodu za koju niste imali vremena.

Ovo životno doba opasno ugrožava liniju i zdravlje.

Prekomerna težina može izazvati kardiovaskularne bolesti, osteoporozu i dijabetes tipa 2. Meðutim briga o ishrani ne znači i gladovanje nego jelovnik formiran u saradnji sa nutricionistom. Fitoestrogeni iz soje sprečavaju talase vrućine (valunge) i umanjuju osećaj umora zato treba da budu na jelovniku sojini proizvodi. Biljka yama, koja se može naći u prodavnicama zdrave hrane, sadrži diogenin – prirodnu supstancu koja je po sastavu slična ženskim hormonima. Njeno konzumiranje u dogovoru sa nutricionistom pomaže protiv promena raspoloženja, ublažava nadutost stomaka i pojačava seksualnu želju. A hmelj ublažava osećaj teskobe i donosi dobar san.

Neophodna je umerena fizička aktivnost kao što je svakodnevno pešačenje (oko 5 kilometara za sat vremena) ili plivanje.

Redovne fizičke aktivnosti u ovom periodu su organizmu potrebne isto koliko i hrana.
Zadovoljstvo sobom dovodi do zadovoljavajućeg seksualnog života i opuštenog uživanja u seksu jer su žene osloboðene straha od trudnoće, brige oko podizanja dece i graðenja karijere.

U doba pedesetih poželjno je redovno konsultovati ginekologa, reumatologa i ednokrinologa, naravno uz obavezne kontrolne preglede.

Uz redovne samopreglede dojki, treba uraditi mamografiju, kao i merenje gustine kostiju i laboratorijsku proveru hormonskog statusa.
Najvažnije je da se hormoni luče u tačnoj koncentraciji, ali kada priroda (menopuza) nešto poremeti, treba hormone dodati ono čega nema u tačnoj dozi. Telo tada nastavlja najnormalnije da funkcioniše, bez simptoma i znakova koji su veoma neprijatni.
Kod žena koje se ne leče u menopauzi, pada koncentracija ženskog hormona i onda muški ima prevagu što utiče na rast dlačica kod nelečenih žena. Hormoni pored sprečavanja rasta dlaka, čine da koža bude lepa i zdrava. Kada žena ulazi u menopauzu, zbog pada estradiola može da dobije nekoliko kilograma. Posle uvoðenja terapije, gubi taj višak i stanje se stabilizuje.

Ima osoba koje imaju kontraindikacije za hormonsku terapiju, a to su:

Karcinomi bilo kog organa, popuštanje u radu jetre ili bubrega, trudnoća, krvavljenje iz vagine nepoznatog porekla, porfiria. Ova oboljenja se isključuju na osnovu pregleda koji je žena prethodno uradila. Nijedna žena ne sme da uzima hormonske terapije na svoju ruku. Kada se uvede hormonska terapija, koliko dugo će je primati neka osoba zavisi od stanja organizma žene.

Posebna grupa žena su one žene koje pre 40-te godine uðu u menopauzu.

Zbog uticaja faktora okoline, težih bolesti, operacija, stresnih situacija i delovanje nekih lekova, funkcija jajnika može prestati i pre 40-te godine života. Tada govorimo o ranoj menopauzi ili ranoj insuficijenciji jajnika. Kod nas je velika učestalost rane pojave menopauze. Te žene bi trebalo hitno da se jave endokrinologu kako bi ostatak života provele lepo i kvalitetno.




Komentari