Naučna istraživanja su dokazala da redovno uzimanje 1/2 kašičice cimeta dnevno, može smanjiti nivo šećera u krvi kod osoba sa dijabetesom.
Kuskus je tradicionalno jelo iz severne Afrike. Sadrži sitna okrugla zrnca od žutih klica durum pšenice. Blag kremast ukus dobro se slaže sa pikantnim jelima.
Kuksus ne sadrži holesterol i čini osnovu mnogih mediteranskih i afričkih salata.
Servira se tako što se na sredinu velikog tanjira stavlja dinstano jelo od povrća ili mesa i sl., a okolo se rasporedi sam kuskus.
Anis je aromatična biljka i raste u Južnoj Evropi, a naročito u Italiji. Ovo povrće obiluje belančevinama, amino-kiselinama, kalijumom, kalcijumom, sumporom i fosforom. U kulinarstvu se najčešće koristi kao prilog ili u salatama.
Ima antiseptično, antitoksično, antibiotčko i protivupalno dejstvo. Najčešćese koristi za lečenje poremećaja probave i infekcija disajnih puteva. Priprema se tako što se nožem odrežu stabljike i dno lukovice. Zatim se odstrane spoljašnji listovi i opere. Listovi se mogu koristiti za dekoraciju jela a stabljika se može dodati prilikom kuvanja supe.
Ćuretina pozitivno utiče na naše raspoloženje, jer sadrži triptofan, aminokiselinu koja se u organizmu pretvara u serotonin, neurotransmiter koji reguliše san, doprinosi osećanju sitosti i izaziva osećaj zadovoljstva.
Ruzmarin se mnogo koristi u južnoevropskoj kuhinji. Ima snažan ukus i miris i zato ne odgovara svima. Ako se koristi u malim količinama odlično se slaže sa supama, svim vrstama mesa i dinstanim povrćem. Kad god možete upotrebite sveži umesto sušenog ruzmarina.
Mladi sir se proizvodi od kravljeg mleka i star je oko 8 dana. Obično se proizvodi u obliku kriški. Koristi se za pravljenje raznih pita, bureka, gibanica i kao dodatak jelima. Sadrži najviše 45% masti.
Paelja je špansko nacionalno jelo sa prepoznatljivim sastojcima za mediteransko podneblje, kao što su maslinovo ulje, beli luk, paradajz a pored toga i riba, školjke, pirinač, jagnjeće meso od buta (u zavisnosti u kom delu zemlje se prirpema i na koji način). Nabrojani sastojci a posebno maslinovo ulje, paradajz i beli luk blagotvorno utiču na zdravlje ljudi.
Kesten u 100 g ploda ima oko 195 kcal. Pored toga sadrži i puno ugljenih hidrata, od čega najviše skroba i malu količinu masti. Plodovi kestena veoma su bogati mineralima kalijumom, fosforom i kalcijumom.
Soja je jedina biljna namirnica koja sadrži sve esencijalne aminokiseline. Belančevine soje su po iskoristivosti jednake životinjskim belančevinama i odličnog su kvaliteta. Najbolje ih je kombinovati sa žitaricama da bi se iskoristili svi hranljivi sastojci.
napravljeno je od korena Casava biljke. To je lagano belo brašno i može dugo da stoji na sobnoj temperaturi.
Ljudi misle da hrana u restoranima sadrži duplo maje kalorija nego što ona zaista ima. Evo šta su otkrili istraživači:
Stvaran broj kalorija u jednoj porciji
Hamburger i pomfrit - 1.240 kalorije,
Pileći giros - 1.660 kalorija,
Špagete karbonare - 1.500 kalorija.
Naziv đuveč potiče od turske reči guvec, a znači zemljana posuda, odnosno jelo od mesa pomešano sa pirinčem, lukom i drugim povrćem.
U piletini dominira velika količina visoko vrednih belančevina; U 100 g ovog mesa ima 22,3 g proteina i minerala, a masnoće nisu sastavni deo mesa, već se nalaze u kožici koja se lako odstranjuje. Pileće meso bez kožice sadrži 2,1 g masnoće u 100 g mesa.
Glavni sastojci kimčija su: kineski kupus (Brassica pekinensis Rupr.), ljuta mlevena paprika (Capsicum annuum L.), beli luk, ðumbir, rotkvice, mladi luk, so, voće, povrće, susam, orah, šećer, usoljena riba, pasta od pirinča i pasta od brašna. Boja ovog specijaliteta je crvena, a ukus je ljut i slan ali takoðe i kiseo.
Prema naučnim istraživanjima sok od grejpfruta snižava nivo insulina u krvi, pa predstavlja koristan napitak uz dijetalne obroke.
Belance jajeta smatra se idealnim izvorom proteina jer sadrži esencijalne aminokiseline. Jaja su dobar izvor lecitina i holina, važnih u održavanju funkcije i zdravlja mozga. Pored toga sadrže gvožđe, lutein i vitamine: D, E kao i vitamine B grupe.
Jagnjetina je izuzetno dobar izvor visokokvalitetnih belančevina sa 100 g jagnjetine obezbedićete 60% dnevnih potreba organizma za belančevinama. Ovo meso je bogato i gvožðem, cinkom i vitaminima B3, B12 i B2.
Pileće meso ima visoku biološku vrednost i laku probavljivost pa se zato koristi u dijetetske svrhe. Sadržaj masti je najmanji u belom mesu a najviši u krilcima.
Oslić je bela morska riba sa sočnim i mekanim mesom, izvanrednog ukusa i lake svarljivosti. Ubraja se u grupu dijetetskih namirnica zbog male količine masnoće. On poseduje malu energetsku vrednost u 100 g ima svega 330 kcal. Zbog toga se uklapa u bilo koju vrstu ishrane pa i u ishranu bolesnika.
Kupus sadrži goitrogene, supstance koje mogu da utiču na rad štitaste žlezde. Najviše ih ima u svežem kupusu, zato osobe koje imaju problema sa štitastom žlezdom moraju ograničeno da konzumiraju ovo porvće. Na žalost, kuvanjem se samo deliično uništavaju goitogeni iz kupusa.
Na listovima kupusa ponekad se vide tragovi crva ili insekata; Kupus tada treba potopiti u slanu, zakiseljenu vodu i ostaviti 20 minuta.Da biste sačuvali vitamin C i fitonutrijente, kupus secite nožem od nerðajućeg čelika i to neposredno pre upotrebe.
Crni luk je povrće bogato hromom. Oko 250 g svežeg luka sadrži skoro 20% dnevnih potreba za ovim mineralom.
Istraživanja su pokazala da hrom kod dijabetičara može da smanji podizanje šećera u krvi, poveća toleranciju ćelija na glukozu, smanji nivo insulina, holesterola i triglicerida.
Mnogi ljudi izbegavaju neko povrće zbog obilja peptida, supstance koja doprinosi gorkom ukusu. Američki naučnici uspeli su da identifikuju gorke komponente hrane i planiraju da ih izoluju iz namirnica. Tako će plavi patlidžan, brokoli, tikvice i drugo povrće u budućnosti imati bolji ukus.
Masline se ne mogu jesti ubrane sa drveta, već se prvo moraju obraditi radi smanjenja gorčine ploda da bi postale jestive. Taj proces je različit i zavisi od vrste maslina i željenog ukusa i boje maslina.
Narandžasta boja bundeve potiče od crveno-narandžastog pigmenta beta-karotina, poznatog kao provitamin A. On ima dvostruku ulogu u organizmu - u slučaju potrebe prelazi u vitamin A, a ukoliko ga ima dovoljno deluje kao antioksidans.
Rum je jedno od najstarijih alkoholnih pića. Dobija se destilacijom soka šećerne trske ili od melase. Destilat godinama sazreva u hrastovim buradima. Tako dobija miris i zlatnu do tamnobraon boje. Rum koji sazreva u čeličnim buradima je bezbojan.
Pri pripremi pomfrita masnoću za prženje ne bi trebalo zagrevati više od 175 stepeni. Zato što više temperature povećavaju koncentraciju akrilamida u krompiru. Akrilamid važi za izazivača raka i nastaje visokim zagrevanjem skrobnih namirnica.
je nisko kalorično povrće i bogata je biljnim vlaknima, kacijumom, kalijumom, magnezijumom, gvožðem i folnom kiselinom; Kao i vitaminom B2, B6, C i E i provitamin A.
niža je od optimalne temperature za ljudski organizam, pa tako smanjuje rad enzima zadužen za probavu i opterećuje je.
Pile će se bolje i lepše napuniti nadevom ukoliko se prethodno izvade kosti. Za to će trebati dosta umeća kao i odgovarajući kuhinjski pribor kao što su: makaze, oštar i šiljat nož za skidanje kosti, nož za sirovo meso i nož za sečenje pečenog mesa.
Žene koje se u drugoj polovini ciklusa bave spotrom lakše mogu da izgube suvišne kilograme nego u prvoj polovini. A razlog za to je povišen nivo hormona posle ovulacije.
Visoka koncentracija estrogena i progesterona u krvi tokom ovog perioda vodi ka tome da se razmena materija povećava. Masne naslage se zbog toga brzo tope.
Komadiće svežeg voća kuvati u šećernom rastvoru sve dok šećer sasvim ne natopi voće. Kandiranjem se produžava trajnost voća. Kandirano voće je idealno za kolače, pecivo, torte, štrudlu...
Naučnici su dokazali da meðu orašastim plodovima pistaći imaju najveći nivo fitosterola, materije koja je zaslužna za smanjenje holesterola u krvi.
Jogurt je prirodna, zdrava i hranljiva namirnica koja dugo vremena daje osećaj sitosti. Savršena je uz doručak jer priprema creva da prihvate hranu u toku dana. Više od 100 miliona korisnih bakterija čini jogurt posebnim; one osim što fermentišu mleko, pozitivno deluju na crevnu floru i čine je otpornijom.
Grejpfrut je, naročito u zimskim mesecima, idealna užina. Samo polovina grejpfruta obezbeðuje dnevne potrebe za vitaminom C. Pored toga, odličan je izvor biljnih vlakana i vitamina A. Grejpfrut stvara osećaj sitosti i sadrži vrlo malo kalorija.
Beli luk je hiljadama godina poznat kao lekovita biljka sa antibakterijskim i antivirusnim delovanjem.
U svom sastavu ima i više od 200 biloški aktivnih supstanci, kao i vitamine, minerale, aminokiseline i enzime. Izuzetno je bogat manganom, fosforom, selenom, vitaminom C i vitaminom B6.
Morski plodovi su kao i ribe, bogati belančevinama; Imaju nizak sadržaj masti kao i malu energetsku vrednost. Ali lignje, račići i rakovi imaju veoma visok sadržaj holeseterola i zato ih treba konzumirati povremeno.
se uvek kupuje u komadu i sveže ga treba narendati. U frižideru komad parmezana može da traje i do mesec dana.
Zbog brojnih nutritivnih prednosti pirinač treba uvrstiti u naše jelovnike bar jednom nedeljno i kombinovati ga sa drugim namirnicama, da bi iskoristili blagotvoran uticaj na biološku ravnotežu organizma.
u svom sastavu ima manje glutena od pšeničnog, a mnogo više valkana i zato je hleb og ovog brašna zdraviji. Raženi hleb koji se nalazi u prodaji tamniji je i ima više vlage pa duže zadržava svežinu. Inače hleb od raženog brašna se pravi do 30% raženog i 70% pšeničnog brašna.
Krompir je skrobno povrće koje se u našoj ishrani najviše koristi. Nutritivna vrednost mu se povećava u kombinaciji sa malim količinama mesa, ribe ili povrća.
Kozji sir je intenzivnijeg ukusa, ali je u manjoj upotrebi, na našim prostorima, od kravljeg sira. Ovaj delikates, tipičan je za francusko podneblje. Najbolje ga je konzumirati uz belo vino. Njegov ukus je potpuniji sa lešnikom, grožðem, kruškama i začinskim biljem.
sadrži termo nestabilan toksin koji može da dovede do gastrointestinalnih smetnji kod nekih osoba. Zbog toga se plavi patlidžan mora termički obraditi pre upotrebe.Meso plavog patlidžana izloženog vazduhu brzo potamni. Zato ga treba oljuštiti i pripremiti za upotrebu neposredno pre početka spremanja jela. Iz istog razloga najbolje je koristiti nož od nerðajućeg čelika.
koje je danas popularno u mnogim zemljama. Paprika se u paprikašu korsiti i kao povrće i kao začin. S obzirom da je paprika hranljivo povće bogato vitaminima a posebno C vitaminom, nemojte je predugo kuvati.
Margarin je čest sastojak poslastica. Dobija se hidrogenizacijom biljnih ulja koja su prirodno bogata nezasićenim masnim kiselinama ali sadrže i trans masne kiseline tako da ga osobe sa povišenim masnoćama u krvi mogu koristiti u malim količinama – povremeno.
Meki ili „soft margarini“ su bolji izbor od čvrstih margarina. Naime, manje su kalorični jer sadrže manje ukupnih masti a posebno „trans“ masnih kiselina kojima obiluju čvrsti margarini.
ne treba dugo pržiti, bolja je kad je samo prodinstana, naravno ako je mlada.
su brašno dobijeno od durum pšenice i najčešće voda. Mlevenjem takve pšenice (durum) dobija se žućkasto brašno sa većim sadržajem proteina koje je pogodno naročito za testeninu a može se koristiti i za druge pekarske proizvode.