Srbi za razliku od ostalih pravoslavnih naroda imaju jedan poseban običaj, to je krsna slava.


Krsna slava nastala je kao sećanje na pokojne pretke – kućne zaštitnike. Čak se veruje da je slava nastala kao sećanje na onog pretka koji je prvi primio hrišćanstvo, tj. Kao sećanje na dan kada je odreðeno pleme ili porodica kršteno. Tako su se jedni krstili na sv. Petku, dr. na sv. Luku...
Slavu treba slaviti uvek, ma u kakvim se prilikama čovek nalazio, u sreći i u nesreći, u žalosti i u veselju, kao i onaj ko ima i onaj ko nema. Za slavsku sveću, slavski kolač, crno vino, koljivo, tamjan i malo zejtina, trebalo bi svako u toku godine da skupi i da se kroz molitvenu uspomenu oduži svom svetitelju.


Slavu primaju sinovi. Dok je otac živ, makar sinovi bili i oženjeni, druga se sveća ne pali, jer je do kraja života to neprikosnoveno očevo pravo. Ako pak, otac za života preda sinu slavu, onda će sin moći da zapali slavsku sveću i u svom domu.


Slavska trpeza se razlikuje od svakodnevne. Tada se pripremaju različiti slavski specijaliteti u zavisnosti da li slava pada u vreme posta ili ne.


Sastavni deo svakog slavskog rituala su jela koja imaju posebno ritualno značenje, kao što su slavski kolač, žito-koljivo, vino i slavska sveća.


Rano izjutra na dan slave spremi se sve što je potrebno za sveštenika (ukoliko sveštenik dolazi u kuću): slavski kolač, žito i sveća. Sem toga stavi se jedan nož, čaša vina, kandilo s tamnjanom i spisak imena onih koji slave slavu. Sveću pali domaćin ili njegov sin. Običaj je da onaj koji je upalio i ugasi sveću vinom koje je ostalo u čaši posle prelivanja. U slučaju da nema muške glave, sveću pali sveštenik. Kolač okreću i lome domaćin i deca.


Posle crkvenog obreda domaćica priprema poslužavnike za služenje gostiju i služi:
Pre podne: prvo žito, pa slatko, zatim rakiju i na kraju crnu kafu.
Po podne: služi se žito, zaim slatko, vino, meze, kolači i kafa.
Naravno poslužavnici moraju biti savršeno čisti a voda iz čaša se mora redovno menjati. Takoðe, tanjir sa žitom mora uvek biti u redu.


Slavska sveća treba da je od čistog pčelinjeg voska. Ona je simbol prinosa žrtve.


Slavsko žito - koljivo je simbol vaskrsenja. Priprema se od kuvane pšenice, šećera, oraha, muškatnog oraščića.


Slavski kolač simbolizuje žrtvu blagodarnosti. Priprema se na dan slave od brasna, vode i soli.


Potrudite se da na slavskom stolu pored đakonija koje pripremate bude i moderan dekor kojim ćete iznenaditi goste.


Jednobojni stolnjak možete razigrati tkaninom u nekoj kontrastnoj boji. Ako ste u mogućnosti, klasične okrugle tanjire možete zameniti modernim tanjirima kvadratnog oblika.
Domaćice mogu klasičan pribor za jelo povezati nekom ukrasnom trakom ili mašnom u boji.
Na našem tržištu se sada mogu pronaći različite papirne salvete, ali njih možete zameniti i salvetama od tekstila. Jednostavno ih urolajte, pričvrstite prstenom ili nekom dekorativnom trakom ili savijte u obliku lepeze.


Na stolu bi trebalo da stoje čaše i za crveno i za belo vino. Bele će trpezi dati utisak otmenosti i elegancije, a crvene će doprineti osećaju jačine i stabilnosti.
Deo obaveznog dekora svake slavske trpeze su slavska sveća i kolač. Tradicionalni svećnjak možete zameniti nekom keramičkom činijom koju ćete ukrasiti mašnom od svile. Oko nje možete postaviti cveće.


Centralnu poziciju sveće istaći ćete i ako je okružite malim činijama, sličnim onoj u kojoj stoji.
Slavski kolač postavite na jednostavni tanjir ukrašen raznobojnom tkaninom.
A cveće ne mora da bude u vazi, kao ni na centralnoj poziciji na stolu.


Za slavsku trpezu predlažemo svečana jela koja možete pronaći na našem sajtu u registru za –


Glavna jela, Praznična jela, Meso i riba, Posna jela, Posni kolači...




    - Svinjsko pečenje punjeno jabukama,


    - Jagnjetina sa suvim šljivama,


    - Pastrmka sa belim vinom,


    - Ananas i pileće grudi,


    - Slavsko žito,


    - Slavski kolač...






    Komentari