Sremuš, divlji beli luk ili četnička trava


Sremuš je samonikla biljka čiji se listovi beru u proleće.
Ima ukus sličan belom luku pa se može koristiti kao njegova zamena. Dodaje se jelu na kraju kuvanja.
Sremuš je izuzetno zdrav jer čisti krv i telo od otrova nakupljenih tokom zime.


Čuvanje kukuruza


Kukuruz sa peruškama možete čuvati u frižideru 2-3 dana.
Svež kukuruz možete zamrznuti - ali pre toga klipove kukuruza zaroniti u ključalu vodu, pa kuvati 3 minuta. Zatim ih staviti u vodu sa ledom. Izvaditi i ocediti sa vrhom okrenutim nadole. Nakon toga, zrna kukuruza skinuti oštrim nožem i staviti u plastičnu kesu, pa zamrznuti.


Gorgonzola


Ovaj sir se pravi od punomasnog kravljeg mleka sa 48% masnoće, soli i posebne vrste gljivica.
Da biste proverili da li je gorgonzola sveža i bezbedna za ishranu, najpre treba videti rok upotrebe, a zatim proveriti da li postoje jasno definisane vertikalne crte intenzivno zelene boje. Ako postoje plesni neke druge boje na površini u vidu fleka, sir više nije za upotrebu.


Džem ili marmelada


Samo se džemovi od agruma nazivaju marmeladama, a ostalo su „obični“ džemovi. Osim toga, postoji - žele koji se priprema samo od voćnog soka i šećera; A domaće slatko dobija se kuvanjem voća sa šaćerom.


Teletina


Teletina ima brojne prednosti u odnosu na druge vrste mesa koje se najčešće konzumiraju na našem području. Pre svega, teletina ima znatno nižu energetsku vrednost, manje masti a više visokokvalitetnih belančevina.


Selen protiv starenja


Ovaj oligoelement je nekada smatran za otrov. Danas je poznato da selen zaustavlja starenje ćelija, reguliše pritisak i jača imuni sistem.
Prirodni izvor selena su jaja (žumance), integralni proizvodi od žitarica, mladi sir, koštunjavo voće i mleko.
Najbolje ga je uzimati kroz intregralni pirinač koji ima 15 puta više selena nego beli. Ne treba cediti vodu u kojoj se piinač kuvao jer se sav selen zadržava upravo u vodi.


Protiv nazeba


Kad smo prehlaðeni potrebna je veća stimulacija imunološkog sistema, a za to je posebno dobar vitamin C, kojeg najviše ima u južnom voću, kupusu, karfiolu. Oko 200 g karfiola zadovoljava dnevnu potrebu za vitaminom C.


Kesten je namirnica visoke energetske vrednosti.


U 100 g pečenog kestena ima oko 245 kcal. Inače, kesten je omiljeni sastojak mnogih poslastica od torti do kesten pirea.


Nana ili menta


Se upotrebljava kao dodatak masnim i teškim jelima, pasulju i drugim mahunarkama; Zatim, sosovima i salatama ali i kao dodatak likerima i slatkim kremovima.


Pilav i rižoto


Pilav je reč persijskog porekla i označava gusto skuvani pirinač.
Mnogi misle da su pilav i rižoto jedno te isto, ali ne - ova se jela razlikuju po tome što se prilikom pripreme rižotoa pirinač prvo mora propržiti, dok se pilav kuva u vodi ili nekoj drugoj tečnosti.


Jagode


Spadaju u najpopularnije jagodičasto voće na svetu. Ima ih oko 600 vrsta i razlikuju se po ukusu, veličini i otpornosti. Dostupne su skoro čitav godine. Od jagoda semože pripremiti džem, slatko, kompot, marmelada, sirup i razne poslastice.


Čili paprika za vitki stas


Ako zima ne spada u vaša omiljena godišnja doba jer ste zimogrožljivi i smetaju vam niske temperature trebalo bi da jedete ljutu hranu začinjenu čili paprikom. A dobri su i kiseli feferoni kao i ljutenica, jer ljuta hrana greje iznutra; Sem toga, zaljućena hrana dobra je za vitku liniju zahvaljujući kapsaicinu koji ubrzava proces varenja i krvotok. Gore navedene namirnice sadrže dosta vitamina C i karotinoid koji jačaju imuni sistem.
Kapsaicin je sastojak koji papriku (feferone) čini ljutom. On može da ubrza metabolizam i da istovremeno ublaži osećaj gladi. Istraživanja su pokazala da samo jedna papričica sa oko 30 miligrama kapsaicina može da ubrza metabolizam za 23 procenata.
Ako ne možete da podnesete ljutinu, papričicu iseckajte i dodajte malu količinu u hranu.


Kamembera sir


Se pravi od svežeg mleka koje nije termički obraðivano. Sazrevanje Kamembera traje od 6-8 sedmica u tamnoj, hladnoj i jako vlažnoj sredini. Zbog toga se Kamember čuva najviše 7 dana, u svojoj originalnoj ambalaži, dobro zaštićen da se ne suši.


Pilav i rižoto nisu ista jela.


Razlikuju se po tome što se prilikom pripreme rižotoa pirinač prvo malo proprži. Za spremanje pilava pirinač se samo kuva na vodi ili nekoj drugoj tečnosti kao recimo supi.
Inače pilav je reč persijskog porekla i znači gusto skuvan pirinač.


Ðumbir


Se zbog voćne arome koristi kao dodatak slatkišima i to: pralinama, sitnim kolačima i desertima. Kandirani ðumbir pomaže kod mučnine.
Zbog svog ljutkastog ukusa može se dodavati i jelima od mesa i ribe. Može se takoðe kombinovati i sa drugim egzotičnim začinima.Ako se ðumbir gricka pre ili uz alkohol neće biti glavobolje sutradan.Napitak sa ðumbrom pomaže kod prehlada i stomačnih problema.
Priprema čaja od ðumbira: Nekoliko kolutova svežeg ðumbira staviti u ključalu vodu i ostaviti da odstoji 5 minuta. Zasladiti medom i piti.
Ðumbir se koristi i u kozmetičkoj industiji za losione, sapune i kupke. Važi i kao ljubavni začin jer poboljšava potenciju.
Priprema osvežavajuće kupke: Kolutove svežeg ðumbira ostaviti u vreloj vodi 15 minuta. Kupka poboljšava cirkulciju.
Svež ðumbir se u frižideru može održati do tri nedelje. Ali veće količine, neoljuštenog, treba zamrznuti. Ðumbir u prahu se može kupiti u prodavnicama.


Kari


Predstavlja mešavinu začina koja nam daje mirise i ukuse tradicionalne indijske kuhinje. Ne proizvodi se po standardnom sastavu i kvalitetu, nego variraju količinski odnosi njegovih sastojaka kao što su: korijander, kim, kurkuma, biber i drugi začini.


Šta je vok?


Vok ima oblik činije sa nagnutim stranama koje omogućavaju da se toplota brzo i ravnomerno širi po površini. Vreme prženja je zato znatno kraće. Ova vrsta tiganja izraðuje se od različitog materijala i u različitim veličinama.


Stolica za ljuljanje


Dnevno ljuljanje od pola sata na stolici za ljuljanje, omogućava da se sačuva osećaj za ravnotežu. Naročito je dobro za starije osobe kao i za one osobe koje nisu u mogućnosti da se bave fizičkim aktivnostima ili su skolone padu i saplitanju.


Tofu sir


Je odlična zamena za običan sir, ali je jako kvarljiva namirnica i zato se mora držati u frižideru, ali i tada uz ograničen rok trajanja.



Crveni pasulj


Kao i ostale mahunarke, bogat je rastvorljivim i nerastvorljivim vlaknima. Šolja kuvanog pasulja obezbeðuje skoro polovinu dnevnih potreba za vlaknima. Rastvorljiva vlakna stvaraju želatinoznu supstancu koja oblaže unutrašnjost creva i ima sposobnost vezivanja šećera i žučnih soli, što doprinosi smanjenju nivoa šećera i holesterola u krvi.


Sitni sir


- Ova vrsta sira smatra se dobrom i zdravom namirnicom jer je pripremljen od obranog ili delimično obranog mleka i po sastavu je sličan samom mleku.
Mleko i mlečni proizvodi su najbolji izvori kalcijuma i fosfora koji je dragocen za pravilan rast i razvoj dece kao i zdravlje kostiju odraslih.
U procesu mineralizacije kostiju, kalcijum i fosfor ulaze u sastav mineralnog kompleksa hidroksiapatita, koji kosti čini čvršćim. Zato je neophodno svakodnevno konzumiranje od 2-3 porcije mlečnih napitaka ili odgovarajuće količine sira kao izvora ovih minerala značajnih za zdravlje.


Jogurt


Jogurt se u ishrani koristi duže od 4 hiljade godina. Potiče iz Turske, Bugarske i srednje Azije. Nomadski stočari odlučili su se da probaju prokislo kozje mleko i iznenadili se njegovim dobrim ukusom. Tako je počela upotreba jogurta.
Jogurt je fantastična hranljiva namirnica dostupna tokom cele godine. To je i napitak za koji naučnici tvrde da može produžiti život čoveka i ojačati njegov imunološki sistem.
Studije, takoðe pokazuju da česta upotreba jogurta naročito kod starijih osoba i osoba koje se oporavljaju od bolesti, posebno dobro utiče na zdravlje.


Krompir


Predstavlja skoro komletnu namirnicu, bez obzira na veliku količinu vode koja iznosi oko 80%. U 100 g svežeg krompira ima oko 2 g belančevina i oko 18 g ugljenih hidrata; Najveći deo toga čini skrob.
Krompir je veliki izvor vitamina C. Vrlo je važno krompir kuvati u ljusci da bi se sačuvao najveći deo hranljivosti.
Krompir je jedna od najzastupljenih živonih namirnica u ljudskoj ishrani. Crveni krompir ima manje skroba i pogodan je za pečenje, musake i salate. A beli i žuti krompir za pire i izradu testa.Krompir pripremljen sa malo ili bez masnoće je zdrav, niskoklaoričan obrok koji obiluje prehrambenim vlaknima koja doprinose zaštiti od hroničnih bolesti.


Keleraba


Manju kelerabu ne treba ljuštiti dok se kora srednjih i većih mora odstraniti. U svom sastavu ima proteine, biljna, ulja, minerale, vitamin C i vlakna.


Antibakterijske marinade


- Stručnjaci navode da su recepti sa crnim i belim vinom odlični za toplija podneblja jer efikasno uništavaju mnoge bakterije, čak i salmonelu.
Osim vina, antibakterijska svojstva imaju listovi i ulje origana, kao i sok od belog luka, pa se kombinacija ova tri sastojka preporučuje za pripremu salata i jela od mesa, a naročito piletine.


Pravilno dinstanje


- Prilikom dinstanja ulje treba umereno zagrejati, a kasnije treba dodavati male količine vode, jer se na taj način sprečava razvijanje visokih temperatura, zbog kojih nastaju nepovoljni hemijski procesi u masnoćama.
Preporučljivo je da se meso dinsta na umerenoj temperaturi u specijanim posudama bez dodavanja masnoća.


Želatin


- Industrijski proizveden želatin je u obliku bledožutog, bezukusnog praška, listića ili granula.
Želatin je belančevina koja se dobija delimičnom razgradnjom kolagena životinjskog porekla. Topi se posle zagrevanja i mešanja sa tečnošću, a hlaðenjem postaje želatinasta smesa.


Najviše beta-karotena


- Najviše beta-karotena ima u soku od šargarepe. Beta-karoten j moćan antioksidant koji usporava starenje.
Ima ga u žutom, crvenom i zelenom povrću. Recimo 1 sveža šargarepa ima oko 5,7 mg, a čaša soka od šargarepe oko 24,2 mg. Dnevna doza beta-karotena je oko 30 mg.


Karanfilić ili klinčić


Je aromatičan, osušen pupoljak tropskog zimzelenog drveta. Najčešće se koristi za pripremu slatkih jela i kuvanog vina. U američkoj i arapskoj kuhinji koristi se i kao začin za jela od mesa.


Biljke čuvaju mišiće


- Voće i povrće, kao što znamo, sadrži vitamine, mineralne materije, vlakna i fitohemikalije. Meðutim, nova studija pokazuje da je hrana biljnog porekla korisna i za očuvanje mišićne mase kod starijih osoba. Ispitanici stariji od 65 godina čija je ishrana obilovala voćem i povrćem imali su 1,6 kg više mišićne mase nego ono koji su jeli previše žitarica i mesa.


Izvor omega-3 masnih kiselina


Plod oraha je odličan izvor omega-3 masnih kiselina, jer 1/4 šolje oraha može da obezbedi više od 90% dnevih potreba za ovom materijom koju naš organizam nikako ne može sam da stvori. Zbog toga nutricionisti preporučuju češće konzumiranje oraha i drugog jezgrastog voća u okviru pravilne i uravnotežene ishrane.


Dinstanje ili sotiranje


Je termička obrada namirnica u otvorenoj posudi, na umereno zagrejanoj plitkoj masnoći i to svega nekoliko minuta. Ovaj način pripremanja hrane zdravstveno je prihvatljiv, jer se pritom ne razvijaju visoke temperature koje dovode do stvaranja nepoželjnih hemijskih jedinjenja.


Pileće meso


Smatra se rizičnim zbog česte kontaminacije mesa mikroorganizmima. Zato je važno da se pri termičkoj obradi naročito krupnijih delova mesa, obrati pažnja na temperaturu i vreme pečenja.
Posle pečenja ne sme biti rozikastih delova mesa kao i delova iz kojih teče sukrvica i to posebno uz kosti.


Kanapei ili zalogajčići


Najčešće se služe kao dekorativna predjela prilikom svečanih koktela, ali mogu biti posluženi i kao doručak ili večera. Sastoje se od osnove koja je obično od hleba, lisnatog testa ili krekera i namaza od putera, paštete ili krem sira, zatim uz dodatke od sira, mesa, ribe ili kavijara. Za dekoraciju se koristi sveže ili konzervisano povrće.


Umesto seljačkog hleba


Uz pikantnu čorbu možete poslužiti po 2 kriške tosta isečenog na kocke i proprženog na malo maslinovog ulja.


Pita


Je reč grčkog porekla i predstavlja jelo koje se priprema od tanko razvučenog testa punjenog raznovrsnim slatkim ili slanim nadevima. Energetska vrednost 100 g kora za pitu je 300 kcal.


Miso


- japanski naziv ili Sojina pasta - kineski.
Miso se dobija dugotrajnim procesom fermetacije zrna soje, soli i još nekih žitarica kao što su: pirinač, ječam, pšenica.
Fermentacija dovodi do potpune razgradnje sojinih zrna i žtarica na hranljive sastojke koji se izuzetno lako i brzo vare. Miso je bogat enzimima, ugljenim hidratima, proteinima, esencijalnim uljima, mineralima i vitaminima a sadrži i 18 aminokiselina, meðu kojima 8 esencijalnih.
Odnos hranljivih materija odlično je izbalansiran, pa se preporučuje u svakodnevnoj ishrani kao supa - najbolje u kombinaciji sa povrćem i algama. Može se koristiti i kao dodatak jelima, varivima, sosovima, testeninama i namazima.
Pored ostalog miso sadrži i visoke količine glukoze koja daje ljudskom organizmu energiju, pa se preporučuje njegovo unošenje u organizam i to u većim količinama prilikom većih psihofizičkih napora i tokom zime, kada zagreva naše telo i sprečava osećaj hladnoće.


Žitarice od celog zrna,


Sveže povrće i voće kao i mahunarke, najznačajniji su izvori dijetetskih vlakana. Nutricionisti smatraju da zdrava porcija treba da sadrži 5 g vlakana.


U nekim zemljama mak se koristi samo kao začin


Iz neopravdanog straha od narkotičkog dejstva. Takva svojstva pokazuju samo nezrele glavice maka, a sa sazrevanjem ona se u potpunosti gube.
Kod nas se mak dosta često koristi za kolače i razne poslastice. Energetska vrednost 100 g maka je 330 kcal. Pored toga mak sadrži 11 g masti, dosta ugljenih hidrata, od toga 8 g vlakana, zatim poseduje malo proteina., malo kalcijuma i gvožða.


Njoke


Su tradicionalno italijansko jelo i svrstavaju se meðu testenine.
Ovo jelo ima brojne varijetete. Može se pripremiti od brašna, krompira, durum pešnice, sira pa čak i od starog hleba.
Kako se testo priprema kao sveže i sa većim sadržajem vode, kuva se veoma kratko da se ne bi raskuvalo.


Maslinovo ulje


Koje se uzima u malim količinama, u ishrani sa malom količinom ukupnih masti, višestruko blagotvorno deluje na arterije i reguliše nivo holesterola. Maslinovo ulje snižava nivo lošeg holesterola, održavajući ili čak podižući dobar holeterol, čime se poboljšava odnos lošeg i dobrog holesterola koji čuva srce.


Boranija


- Postoji mnogo vrsta boranije. Prilikom kupovine treba posebno obratiti pažnju na izgled mahune koja treba da je čvrsta, jedra i glatka. Mahuna ne sme imati mrlje a kada se prelomi treba da se pojavi tečnost. Zrno unutar mahune ne sme biti veće od zrna pšenice.


Brokoli


Sadrži obilje vitamina i minerala, kao i sulforafana, antikancerogenog jedinjenja. Takoðe, brokoli u svom sastavu ima i materije koje ljudski organizam štite od nastanka ateroskleroze i povišenog krvnog pritiska.


Banana


Poseduje veliku količinu nesvarljivih ugljenih hidrata koji su hrana probiotičkim bakterijama, normalnim stanovnicima naših creva, tako da se njihov broj povećava a time i brojna pozitivna dejstava na zdravlje naših organa za varenje.


Celer


Je povrće visokog kvaliteta sa širokim mogućnostima primene. Upotrebljava se koren i nadzemni deo biljke. Hranljiva vrednost korena sastoji se u bogatstvu mineralnih materija: kalijuma, kalcijuma, natrijuma i fosfora, a list celera bogat je vitaminima.
Celer nije samo hranljiva namirnica nego i mirisan začin i delotvoran lek.


Grašak


Je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice mahunarki. Velike je energetske i hranljive vrednosti.
Kao povrtarska kultura ubraja se u grupu zrnastih mahunarki, a one su zbog svojih visokokvalitetnih prehrambenih svojstava svrstane i u grupu povrća, kao i u grupu mesa, pa stoga mogu zameniti meso.


Pasulj


- Iako pasulj ima veliku prehrambenu vrednost, smatra se "teškom" namirnicom koju ljudi različito podnose. Omotač zrna pasulja bogat je nesvarljivim sastojcima tako da prilikom delimičnog varenja dolazi do stvaranja velike količine gasova u želucu i crevima, pa se ne preopručuje osobama sa osetljivim organima za varenje.


Pečurke


Su izuzetno kvarljive namirnice. U frižideru se mogu, u svežem stanju, održati do 3 dana. Jela od gljiva treba pojesti istog dana i ne treba ih podgrevati.Ukoliko sveže gljive ne utrošite odmah možete ih sačuvati u zamrzivaču na ovaj način: Pečurke oprati, iseckati i napola skuvati, pa staviti u kese i smestiti u zamrzivač.


Paprika


Je veoma hranljivo povrće. Sadrži obilje vitamina, minerala i dijetnih vlakana. U 100 g ove namirnice, u svežem stanju, ima blizu 200 mg vitamina C, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.


Soja


- Kineski narod je od davnina, već hiljadama godina pre Hrista, soju koristio kao hranu i lek nazivajući je "velikim zrnom" i svrstavajući je u red svetih biljaka.
Danas možemo reći da soja pripada funkcionalnoj hrani, što znači da je po svojim svojstvima izmeðu namirnice i leka pa je kao takvu treba što više koristiti.
Soja je jedina biljna namirnica koja sadrži sve esencijalne aminokiseline. Belančevine soje su po iskoristljivosti ravnopravne sa životinjskim belančevinama; Odličnog su kvaliteta, ali ih je kao i ostale mahunarke, najbolje kombinovati sa integalnim žitaricama, jer se na taj način povećava njihova iskoristljivost.


Šampinjoni


Sadrže veliku količinu belančevina kao i ugljene hidrate i minerale: kalijum i fosfor. Uz plodove mora najveći su prirodni izvor selena, koji je potreban organizmu u malim količinama i ubraja se u najjače antioksidanse.


Krastavac


Ima najmanju energetsku vrednost od svih povrtarskih kultura (100 g ovog povrća ima samo 14 kcal). A to je uslovljeno malim sadržajem belančevina, masti i ugljenih hidrata a velikim sadržajem vode.Biološka vrednost ovog povrća je u njegovom bogatom mineralnom sastavu.


Kesten


- Za razliku od drugog orašastog voća koje obiluje masnim uljima, glavni sastojak kestena je skrob, pa se od njega može dobiti fino brašno, koje se zbog lake svarljivosti može koristiti u ishrani dece i starijih osoba.


Kruška


Kruška je kod nas izuzetno cenjeno voće. U 100 g ploda ima do 60 kcal; Od toga najviše ugljenih hidrata i to fruktoze zbog toga se ne isključuje iz ishrane dijabetičara, a mogu je koristiti i osobe sa povišenim holesterolom.
Ovo voće sadrži biljna vlakna, tanin i pektin pa je zbog toga dobro protiv zatvora i za poboljšanje probave (ako je kruška sirova i neoljuštena).
Osobama kojima ne prijaju biljna vlakna preporučuju se oljuštene i ispasirane kruške.


Tikvice


Su iz familije Cucurbitacea, pa se zajedno sa krastavcem i dinjom mogu naći u velikom broju varijeteta. Razlikuju se po obliku, veličini, boji i ukusu, ali imaju jednu zajedničku osobinu, naime svi delovi ovog povrća su jestivi - meso, semenke, kora, pa čak i cvet.


Karfiol


Spada u poroducu kupusa. Male je energetske vrednosti, ali je vrlo hranljiv. U 100 g ovog povrća ima oko 25 kcal. Veoma je bogat mineralima kao što su: kalijum, fosfor i magnezijum. Pored toga sadrži vitamin C, folnu kiselinu i nesvarljiva dijetna vlakna.


Kelj


Je zeleno lisnato povrće iz porodice kupusnica (brassica) male energetske a velike nutritivne vrednosti. Može se pripremati na razne načine: kuvati u vodi ili na pari, može se puniti, može se dinstati, pržiti i poslužiti kao predjelo, čorba, glavno jelo ili prilog uz druge vrste povrća.


Keleraba


- Kelerabu treba jesti dok je vrlo mlada, jer brzo postane tvrda i drvenasta. Ona je tipično sezonsko povrće. Postoje rane, letnje i kasne sorte kelerabe. Danas se uzgaja i u palstenicima pa je dostupna tokom cele godine.
Osim uobičajene bledozelene može se nabaviti i plavoljubičasta koja je mekša, sočnija i manje drvenasta.
Keleraba je sočna, ukusna namirnica vrlo visoke hranljive vrednosti. Sadrži sastojke koji ublažavaju grčeve, oslobaða disajne puteve i ubrzava varenje, a može da smanji i osećaj gladi.


Osušeni plod lešnika


Ima visoku energetsku i hranljivu vrednost; 100 g suvog lešnika sadrži 700 kcal i velike količine vitamina E, kao i dobrih masnoća. Prema piramidi pravilne ishrane, lešnik se zbog svojih kvaliteta i hranljive vrednosti svrstava u grupu mesa i zamena za meso.


Kapar


Je mediteranska grmolika biljka koja raste po pukotinama stena i relativno je nepoznat na našim prostorima.
Gaji se kao povrće, a od njega se koriste mladi cvetni pupoljci veličine zrna bibera. Plodovi ili pupoljci ove biljke konzerviraju se u sirćetu i usoljavanjem.
U kulinarstvu se koriste mladi još neotvoreni cvetni pupoljci koji mogu biti veličine zrna bibera ili graška i maslinasto zelene je boje.
Kapar se dodaje salatama i pikantnim sosevima, raznim jelima kao što su sotei, za nadeve za ribu, kao i za razne dresinge; Zatim, kao dodatak za pice i slane palačinke.
Najkvalitetniji je francuski, alžirski i španski kapar.


Balzamiko sirće


Je staro italijansko sirće čuvano najmanje 10-12 godina u drvenim buradima. Originalan proizvod na deklaraciji ima odštampanu reč "tradicionale" ili navedeno geografsko poreklo.
Koristi se za začinjavanje salata, marinada i sosova kojima daje harmoniju slatkog i slanog ukusa.


Jedan od načina gratiniranja jela,


Prilikom koje se ne povećava energetska vrednost obroka, je posipanje jela malom količinom hlebnih mrvica ili prezli koje će kad se jelo zapeče u pećnici dobiti lepu zlatnu boju.


Veoma je važno da plodovi mora budu sveži


Kada se pripremaju. Na sreću, danas se mogu kupiti očišćeni i zamrznuti plodovi mora i školjke školjke, koje su jednostavnije i bezbedije za upotrebu. Ali na žalost plodovi mora su čest uzrok alergijskih i nealergijskih, histaminskih reakcija.


Meso dagnji je veoma ukusno


I vrlo traženo zbog hranljivog sastava. Bogat su izvor minerala, gvožða, kalcijuma, selena, fosfora, joda i vitamina A i B kompleksa. Pored toga bogate su omega-3 masnim kiselinama, ali sadrže i značajnu količinu zasićenih masnih kiselina i holesterola.


Riba


- Iako se smatra da nijedna vrste hrane, sama za sebe ne može da nas učini zdravijim ipak,češće konzumiranje ribe, naročito masne ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, jedan je od načina da se unapredi ishrana i zdravlje.


Plod oraha,


Zbog visokog sadržaja masnoća veoma je podložan kvarenju, koji nastaje delovanjem mikroorganizama koji razgraðuju masnoće. Zato oljuštene plodove oraha treba čuvati na hladnom, mračnom i suvom mestu gde mogu ostati u ispravnom stanju i duše od šest meseci, a u zamrzivaču se mogu očuvati čak i godinu dana.


Suve smokve


Imaju izuzetan mineralni sastav, obilje kalijuma, magnezijuma i posebno povoljan odnos kalcijuma i fosfora. Odličan su izvor ugljenih hidrata, pa se preporučuju sportistima u toku treninga ili takmičenja.


Konzervisani pasulj


Se ne razlikuje po hranljivoj vrednosti od onog koje pripremaju same domaćice, jer je postupak pripreme sličan.
Primenom visokih temperatura i postupkom pasterizacije i sterilizacije ostale vrste povrća gube značajno na kvalitetu.


Susam


- Seme susama je bogato kalcijumom. Samo jedna kašičica susama dnevno može da obezbedi dovoljno kalcijuma za taj dan. Zato se susam preporučuje u prevenciji osteoporoze, a i dijabetičarima kod kojih je metabolizam ovog veoma važnog minerala poremećen.
Inače susam se koristi za razne poslastice, kao što su štapići od susama, ćeten alva, gomadofu i sl.


Sitan sir


Se obično pravi od obranog kravljeg mleka pa ima veoma malu energetsku vrednost i mali porcenat masti, što je značajno u dijetalnoj ishrani starijih osoba. Ali u ishrani dece treba koristiti sir sa većim sadržajem masti ili sir od obranog mleka pomešan sa pavlakom.


Parmezan


Je jedan od najpoznatijih sireva iz porodice tvrdih sireva zrnaste strukture. Potiče iz Parme u Italiji. Danas je pod nazivom "parmigiano" ili "parmezan" postao sinonim za sve italijanske tvrde sireve, svuda u svetu. Što je stariji ova vrsta sira dobija na ceni, jer starenjem ukus postaje sve jači.


Koren cvekle


Je okruglog ili ovalnog oblika. Može biti različite veličine. Treba da bude tamno crvene boje, neoštećene kože, čvrste strukture i tankog vrha. Što je koren veći, sredina mu je drvenastija i nema dobar ukus.Cvekla se može čuvati u frižideru u plastičnoj kesi do 10 dana.


Kako prepoznati svežu ribu?


Kože je sjajna i zategnuta, a krljušt prilepljena. Oči sveže ribe su sjajne i izbočene. Škrge su crvenkasto-roze, preklopljne i natopljene providnom sluzi.


Priprema jela pečenjem u alu foliji


Ili u specijalnim vrećicama bez masnoće, jedan je od najboljih načina pripremanja namirnica uz to je jednostavan i brz.Prilikom pripremanja mesa u alu-foliji ono se peče u sopstvenom soku, pa je mnogo sočnije i ukusnije. Pod dejstvom vodene pare na površinu mesa izbijaju belančevine koje se zgusnu i tako sprečavaju da iz mesa istekne sav sok. Ukoliko se folija otvori, meso će se zapeći i dobiti lepu smeðu boju.


Kruške protiv zatvora


Ovo voće u 100 grama sadrži oko 40 - 60 kcal i to uglavnom iz ugljenih hidrata. Pored toga, kruške imaju biljna vlakna, tanin i pektin, zbog čega je sirova, neoljuštena kruška dobra protiv zatvora. Osobama kojima iz različitih razloga ne prijaju vlakna, preporučuje se uzimanje oljuštene i ispasirane kruške.


Jaje


Ima veliku biološku vrednost, jer sadrži visokokvalitetne belančevine (proteine) koje poseduju sve neophodne aminokiseline neophodne za ljudski organizam, pa može zadovoljiti potrebe u rastu i razvoju. Biološka vrednost ostalih belančevina u hrani meri se poreðenjem sa proteinima u jajima.


Bosiljak


Je jedan od glavnih začina mediteranske kuhinje. Ime mu poriče od grčke reči basilikos, što znači kraljevski. Koristi se svež ili osušen i to uglavnom u jelima od povrća. Aroma i miris bosiljka "kraljevski" se slažu sa paradajzom. Najaromatičniji je kada se svež iskida prstima i doda u jelo pred kraj kuvanja.


Šafran


- Se koisti u mediteranskoj i azijskoj kuhinji. On daje jelima karakterističnu žutonarandžastu boju. Šafran intenzivno miriše, skoro kao mošus i ima nežnogorak i aromatičan ukus. Upotrebljava se u malim količinama. Španska paelja, milanski rižoto i provansalski bujabes neizostavno se moraju začiniti šafranom.


Ovas snižava holesterol u krvi.


Njegovi najvažniji aktivni sastojci su beta-glukani, rastvorljiva vlakna koja stvaraju finu želatinoznu masu u organima za varenje.


Teleće meso


razlikije se od junećeg po tome što je mlaðe, ukusnije i pogodnije za razne načine termičke obrade. Veoma je sočno, ima tanka mekana mišićna vlakna i manji sadržaj masti, pa je zato svarljivije od junećeg mesa.


Lisnato testo


Se pravi od belog brašna,soli, malo ulja i vode uz dodatak margarina ili putera.
Testo treba najpre rastanjiti, preklopiti i premazati margarinom ili puterom. Ostaviti da malo odstoji pa opet razvaljati, premazati i preklopiti i tako još dva puta.
Lisnato testo se najčešće koristi za pripremu pita i rolnica sa slatkim ili slanim nadevima.




Komentari