Vegetarijanstvo obuhvata ishranu biljnog porekla, obično bez mesa, jaja, životinjske masti, mleka i mlečnih proizvoda.Vegetarijanci jedu samo biljnu hranu, obično ne piju alkohol i ne puše. Strogi vegetarijanac se hrani isključivo biljem. A umereni vegetarijanci se hrane: jajima, sirom, mlekom...
Stroga vegetarijanska ishrana obuhvata samo ishranu biljnog porekla. Sa dadašnjeg stanovišta medicinske nauke isključiva upotreba samo biljne hrane nije preporučljiva, jer ljudski organizam tako funkcioniše da mu je potrebna mešovita ishrana. Svaka jednostrana i dugotrajna dijeta štetna je za organizam.
Značajan nedostatak vegetarijanske ishrane je mala biološka vrednost biljnih belančevina. Smatra se da je neophodno uneti dnevno od 50-100 g belančevina, s tim da je 50% životinjskog porekla.
Vegerarijanci su prinuđeni da unose veće količine hrane, oko 3 kg, dok za želudac - preko 2 kg predstavlja opterećenje. Velike količine hrane, dovode do proširenog, mlitavog i spuštenog želuca.






Dragi administratore, iz vašeg teksta se vidi da niste dovoljno upućeni u vegetarijanstvo pa nemojte više pisati ovakve gluposti.Odgovoriću samo na jednu pogrešnu tvrdnju a odnosi se na nedovoljnu količinu belančevina.Biljni izvori proteina su:
- mahunarke (soja, pasulj, grašak, boranija,
sočivo),
- orašasto voće (bademi, lešnici, orasi),
- celo zrno žitarica, posebno klice,
- krtolasto povrće (krompir) i kikiriki,
Vegetarijanstvo
__________________________________________________________________
5
MEDICINSKA PREDAVANJA
________________________________________________________________________
- pečurke.
Soja je najbogatiji izvor belančevina. U istoj
količini sadrži 5 do 7 puta više proteina u
odnosu na meso. Podsećamo da jedan kilogram
soje košta svega 30 dinara!
Proteini su složena organska jedinjenja
sastavljena od aminokiselina koje predstavljaju
prostija jedinjenja (proteini su kao zidovi
zgrade, a aminokiseline kao cigle). Proteini su
neophodni za rast, razvoj i život čoveka, ali to
ne znači da ih trebamo unositi u prevelikoj,
nekontrolisanoj količini. Razlaganjem proteina
nastaju štetni metabolički produkti (purini,
mokraćna kiselina, urea, kreatinin), koji
zakišeljavaju krv i opterećuju bubrege. Ranije se
smatralo da čak trećina ukupne energije treba
da potiče iz belančevina, trećina iz masti i
trećina iz ugljenih hidrata. Ovakav odnos inače
karakteriše ishranu u kojoj su meso i mesni
proizvodi zastupljeni. Novija istraživanja su
pokazala da je takav odnos nepoželjan i da je
štetan po zdravlje. Došlo je vreme za
napuštanje prevaziðenog mita o proteinima i
mesu kao njihovom najboljem i glavnom izvoru!
Savremene preporuke za unos hranjivih
materija su:
- iz belančevina: 10 – 15% energije
- iz masti: oko 10% energije
- iz ugljenih hidrata: oko 75%
Vegetarijanska ishrana obezbeðuje unos
hranjivih materija sličan savremenim
preporukama.
Proteini su
neophodni za rast, razvoj i život čoveka, ali to
ne znači da ih trebamo unositi u prevelikoj,
nekontrolisanoj količini. Razlaganjem proteina
nastaju štetni metabolički produkti (purini,
mokraćna kiselina, urea, kreatinin), koji
zakišeljavaju krv i opterećuju bubrege. Ranije se
smatralo da čak trećina ukupne energije treba
da potiče iz belančevina, trećina iz masti i
trećina iz ugljenih hidrata. Ovakav odnos inače
karakteriše ishranu u kojoj su meso i mesni
proizvodi zastupljeni. Novija istraživanja su
pokazala da je takav odnos nepoželjan i da je
štetan po zdravlje. Došlo je vreme za
napuštanje prevaziðenog mita o proteinima i
mesu kao njihovom najboljem i glavnom izvoru!
Savremene preporuke za unos hranjivih
materija su:
- iz belančevina: 10 – 15% energije
- iz masti: oko 10% energije
- iz ugljenih hidrata: oko 75%
Vegetarijanska ishrana obezbeðuje unos
hranjivih materija sličan savremenim
preporukama.[/quote]
Èega se ipak vegetarijanci lišavaju?
1.Holesterola i zasićenih masnih kiselina:
koji su odgovorni za prevremeni razvoj
ateroskleroze, tromboze, angine pektoris,
srčanog infarkta, moždanog šloga, visokog
krvnog pritiska…
2.Mikroorganizama: koji izazivaju odreðene
bolesti (salmonele, trihinele, onkogenih
virusa).
3.Priona: koji potiču iz govedine (bolest ludih
krava) i dovode do smrtonosnog oštećenja
centralnog nervnog sistema (Jakob-
Krojcfeltova bolest).
4.Purina: koji dovodi do nastanka gihta i
kamena u bubregu.
5.Brojnih toksina: koji su se nagomilali u
tkivu životinja usled čega je njihova
koncentracija dvadeset puta veća u mesu
nego u biljkama.
6.Antibiotika i hormona: koji se daju
životinjama radi postizanja veće mase.
7.“Hormona bola i stresa”: koji se oslobaðaju
u organizmu životinja prilikom njihovog
ubijanja a koji deluje razdražujuće na
čovekov organizam.
Istina je da postoje i drugačija mišljenja.
Pozivajući se na neka istraživanja pobornici vegetarijanstva trvde „da je vegetarijanska ishrana ishrana budućnosti, da ona nema alternativu i da će medicina, htela to priznati ili ne, morati da prihvati činjenično stanje, uprkos jakog protivljenja mnogobrojnih pojedinaca, čije su zablude i neznanje utelovljene u nezdravoj tradiciji, nezainteresovanosti za istinu i nespremnosti da menjanju sebe i svoje loše navike.“
Po njima, milioni ljudi širom sveta danas prihvataju vegetarijansku ishranu. „Vegetarijanska ishrana je ishrana koja daje osećaj zdravlja, uravnoteženosti i harmonije tela i duha, kao i život bez bolesti, sklad sa okolinom i drugim živim bićima.“
Slazem se sa svim komentarima koji su u prilog veganstvu.Dodao bih da je i ovas izvor proteina. Pored soje koja ima 45% proteina jos je bitan u ishrani vegana ovas sa 25% proteina. Meso ima oko 20% proteina. Covek moze bez mesa imati kompletan jelovnik. Soja i ovas ako su pravilno pripremljeni daju organizmu sve potrebne proteine. Meso je potpuno suvisno u pravilnoj ljuskoj ishrani.
Obzirom na to da ste nam dali do znanja da je vegetarijanstvo štetno po zdravlje ljudi,
bilo bi lepo da iskomentarišete konvencionalni način ishrane i sve one “slavske”recepte
Ne bih da komentarišem sastav namirnica,koje su izvor proteina, belančevina itd ,jer to neminovno dovodi do polemike. Mislim samo da je blagosloven onaj kome život da priliku da se kao zdrav čovek okrene drugačijem načinu ishrane i da sam otkrije šta njegovom telu i duhu čini dobro. Verujte da jedino tako može da oseti i šta mu šteti.
Potpuno se slazem sa svime sto su drugi napisali, sem admin-a naravno. U danasnje vreme, i pored interneta i drugih dostupnih sredstava informisanja, ljudi i dalje govore o necemu sto ne razumeju. Moj savet je da se prvo informisete o tome sto pisete. Vegetarijastvo ni u kom smislu nije stetno po zdravlje ljudi, to je jednostavno nacin zivota, i ako se prilagodite imacete vrlo kvalitetan zivot i uvek cete biti puni pozitivne energije. Onaj ko ne zivi na ovaj nacinom, ne moze da shvati sve prednosti, tako da – opet ponavljam, ako zelite da pisete o bilo cemu, prvo se dobro informisite o tome, a svako ima pravo na svoje misljenje. Svi smo mi individue za sebe u svakom smislu te reci, mene ponekad ovakvi tekstovi malo isprovociraju, jer ljudi ne udju dovoljno u materiju, a daju sebi za pravo da o tome govore kao da su deo toga. Vegetarijanstvo je stvar izbora, i nacin zivljenja. Pozitivnih i negativnih strana ima onoliko koliko ima i svaki drugi vid ishrane, mada bih ja sa svoje tacke gledista ipak rekla da ima vise pozitivih nego negativnih karakteristika, jer tako deluje na mene.
potpuno se slzem da je vegeterijanstvo najbojli nacin ishrane…evo vec 3 nedelju postim..ovaj post uskrsnji…i mogu vam reci da bolje spavam krecem se nemam toliko veliki dijabetis kao pre…praznim creva mnogo lakse i brze….nisam pospan ii ne boli me nikad stomak…dok je to pre bilo stalno cim je neki rostilj posle takve hrane se osecam jako lose…toliko veliki pozdrav ..goran s