Osim pasterizacije i sterilizacije (o čemu već postoji članak u ovoj rubrici), voće se može konzervirati i dodavanjem veće količine šećera. Zato se voće kuva sa šećerom, koji će ga štititi od kvarenja. Postoji nekoliko načina pripremanja voća za zimu:
DŽEMOVI, MARMELADE, PEKMEZI, SLATKA I ŽELEI.
DŽEM se sprema od krupno isečenog voća i šećera u srazmeri 1/2kg šećera na 1kg voća. Krupno i koštunjavo voće: kajsije, šljive, višnje...(bez koštica) se seče na pola, a kod sitnijeg voća: jagode, maline, kupine...koristi se ceo plod. Voće se kuva u sopstvenom soku vrlo kratko da masa ostane svetla, da voće ne izgubi oblik i da džem ne karamelizira tj. da ne potamni i ne pregori.
MARMELADA je slična džemu, ali se ona priprema kao mešavina više vrsta voća koje je obično sitno iseckano ili samleveno.
PEKMEZI se uglavnom kuvaju od jedne vrste voća, samlevenog ili pasiranog (bez kožice), uz dodatak manje količine šećera nego kod džemova. Voće se duže kuva (na laganoj vatri), da tečnost ispari i da se masa zgusne, tako da ostane dovoljna količina voćnog šećera koji je potreban da se voće konzervira.
SLATKO je poseban način konzerviranja voća, gde postoji vrlo mala mogućnost kvarenja, jer se dodaje onolika količina šećera kolika je težina voća, tj. na 1kg voća ide 1kg šećera. Kod ovog načina pripremanja, tečnost iz voća mora potpuno da ispari, tako da masa ostane gusta, prozirna kao staklo i svetla a plodovi da ostanu celi i čvrsti.
Kod kuvanja slatka, najpre se kuva šećer sa vodom (na 1kg šećera dodaje se jednaipo do dve čaše vode). Kada se stvori gušći sirup dodaje se voće. Kuva se u manjim količinama i na jakoj vatri, kako bi voće zadržalo prirodnu boju. Kada se završi kuvanje, treba stvoriti uslove da voće upije što više sirupa. To se postiže tako što se sud sa skuvanim slatkom prekrije vlažnom salvetom i malo odstoji tako da se prilikom punjenja tegli neće dogoditi da voće ostane da "pliva" iznad sirupa.
ŽELE se priprema bez voća, samo od voćnog soka i velike količine šećera koji ga čuva od kvarenja.Dobro napravljen žele je čvrst, proziran, ima miris, boju i aromu voća od kojeg je napravljen.
Kako dolazi do želiranja voćnog soka:
Sok od voća sadrži voćne kiseline i pektin (materiju koja je upravo žaslužna za taj proces), tako da kuvanjem uz dodatak šećera dolazi do želiranja. Nezrelo voće sadrži više voćnih kiselina i pektina od zrelog, tako da se preporučuje kod zrelog voća obavezno korišćenje limunovog soka u proporciji: sok od pola limuna na 2dl voćnog soka.
Obzirom da se u poslednje vreme sve više pribegava kupovini gotovih, industrijski pripremljenih proizvoda od konzerviranog voća, nije loše potsetiti se, na koji način se oni spravljaju i kakva je razlika izmedju džema, marmelade, pekmeza i slatka jer mnogi od nas to neznaju ili su zaboravili.







