Prema nekim istraživanjima za bolje raspoloženje treba podignuti nivo - serotonina u organizmu. Serotonin je hormon sreće. Odgovoran je za osećanje optimizma i opuštenosti; On donosi spokoj, opuštenost, optimizam i druga lepa osećanja.
Zbog manjka serotonina organizam može trpeti od raznih loših stanja kao što su bezrazložni nemir, zabrinutost, tuga i potištenost.

Što više serotonina proizvodi telo, mi smo srećniji, pozitivniji i poletniji. On igra značajnu ulogu u fizičkoj uravnoteženosti muškarca, na raspoloženje, seksualno ponašanje...

S prvim toplim sunčevim zracima masovno se javlja i prolećni umor s tipičnim simptomima: tegobe s cirkulacijom, osećaj nelagodnosti, osciliranje raspoloženja.....nesanica i bezvoljnost i slabljenje koncentracije i učinka na poslu. Prehrambeni stručnjaci kao delotvorno sredstvo protiv tih tegoba preporučuju uzimanje voća i ugljenih hidrata i što više kretanja na čistom vazduhu.

Testenina, krompir i proizvodi od integralnog zrna žitarica rasteruju umor i bezvoljnost, jer izazivaju povećanje šećera u krvi.
Lako dostupan, prirodni proizvod koji nas čini srećnim je kuvani krompir. Naš organizam veoma brzo svari skrob iz krompira. Već 30 minuta nakon konzumacije dolazi do izbacivanja insulina, koji stvara energiju i dobro raspoloženje.
Za žene su važni mlečni proizvodi - sir i jogurt posebno kod devojčica i mlaðih žena stvaraju osećaj sreće; A kalcijum iz mleka suzbija promene raspoloženja koje nastaju usled predmenstrualnog sindroma.
Ljut ukus aktivne supstance kapsaicin koja se nalazi u čili paprici, naš mozak pogrešno oseća kao bol. Zbog toga se kao reakcija izbacuju endorfini koji dovode do toga da se čovek oseća lepo i prijatno.

I male količine ugljenih hidrata dovoljne su da telo pokrene vlastitu proizvodnju serotonina koji ima važnu ulogu u metabolizmu.
Serotonin utiče na raspoloženje, a njegova proizvodnja takodje zavisi od svetla. Više svetla znači i povišenu proizvodnju serotonina. Nivo serotonina u krvi u tesnoj je vezi s nivoom šećera u krvi. Ona opet zavisi od ishrane i može se na taj način i regulisati. Ugljeni hidrati putem biohemijskog mehanizma utiču na pretvaranje triptopana u belančevinama u serotonin. S nedostatkom ugljenih hidrata pada nivo serotonina, a s njim i volja.

Naučnici su dokazali da depresivnim ljudima hronično nedostaje folne kiseline koje ima puno u grašku, sočivu, zelenom lisnatom povrću, špargli, cvekli, brokoliju i avokadu.
Serotonina ima u čokoladi, mleku, siru, vinu, voću...

Čokolada se vekovima koristi kao afrodizijak. Aminokiselina triptofan podstiče lučenje dodatne količine hormona serotonina, koji popravlja raspoloženje. Naročito tokom jeseni i zime, usled nedostatka svetlosti, treba češće grickati čokoladu, jer se u to doba luči manje serotonina. Stručnjaci posebno preporučuju čokoladu sa lešnicima. Lešnici su bogati vitaminom B, nijacinom i natrijumom, koji blagotvorno deluju na nerve, osim toga regulišu nivo vode u organizmu.

Dakle, neka na vašem jelovniku bude više namirnica bogatih ugljenim hidratima koji će nadoknaditi manjak hormona sreće serotonina, a pritom smanjite količinu proteina.

U zavisnosti od doba dana serotonin može prouzrokovati i negativna osećanja kao što je osećaj iscrpljenosti i umora. Takoðe, visok nivo serotonina može izazvati depresiju, slabu koncentraciju, pojačanu želju za hranom i poteškoće pri spavanju.




Komentari